Novinarstvo je ženska profesija, žene su u većini na rukovodećim mjestima, glavne i odgovorne urednice i direktorice programa ali i urednice redakcija. Polovina ih je na poziciji generalnih ili izvršnih direktorica, pokazalo je istraživanje Društva profesionalnih novinara Crne Gore “Položaj novinarki u crnogorskim medijima”.
Istraživanje je na istoimenom panelu u Podgorici predstavila autorka Duška Pejović.
„Novinarke dijele sudbinu svih žena u crnogorskom društvu, diskriminisane su koliko i žene u drugim oblastima, a istovremeno imaju ograničenja da kao muškarci doprinose razvoju društva, i samim tim daju doprinos novinarskoj profesiji, kazala je Pejović.
Ona je dodala, da samo oko 13 odsto novinarki prepoznaje neravnopravan položaj sa kolegama.
Istraživanja je u okviru projekta “Ljudska prava i rodna ravnopravnost u medijima” urađeno je na osnovu ankete u 14 medija gdje je zaposleno 56,6 odsto novinarki.
“Činjenica da smo slabo interesantne za medije u kojima radimo, dovoljno govori o važnosti teme zbog koje smo se okupili, i činjenici da su ljudska prava i rodna ravnopravnost i dalje na ovim prostorima tema kojoj se nedovoljno posvećujemo”, ocijenila je generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović.
“Ali, naš posao je da to shvatimo i probamo da promijenimo. Projekat o statusu novinarki u medijima nastao je prije svega zahvaljujući koleginici Duški Pejović koja se dugo bavi tematikom, koja nas je savjetovala, ispravljala i stalno podsjećala šta je za nas važno. Inspiracija su nam bile, makar meni, političarke okupljene u mrežu kakvu ćemo nadam se imati i mi”, kazala je Radulović.
Ona je obećala da će DPNCG nastaviti da radi u pravcu unaprjeđenja profesionalnih standarda i zaštite novinara i novinarki, kao i promovisanju rodne ravnopravnosti i ljudskih prava.
Načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je da je politika rodne ravnopravnosti u proporciji sa stanjem na nivou države, gdje po Monstatu, žene čine 50,6 odsto stanovništva.
„Pitanje je da li ovakav odnos brojki između žena i muškaraca odražava realnu prisutnost i aktivnost žena u različitim oblastima djelovanja, odnosno, da li žene u istom procentu imaju mogućnost da učestvuju i doprinesu razvoju društva i da li imaju mogućnost da se, poštujući ovu proporciju, pojavljuju i u medijima“, rekla Pejović.
Ona je podsjetila i da je istraživanje o prisutnosti žena u medijima iz 2016. godine pokazalo da ih je 13,2 odsto prisutno u rublici politika, a 28,5 odsto u rublici društvo, što je, kako kaže, odraz onoga što se dešava u realnom životu.
Panelistkinja, profesorica književnosti Božena Jelušić je ocijenila da je istraživanje pokazalo „ozbiljno bipolarno oboljenje društva“, napominjući da joj je žao što koristi metaforu bolesti.
„Kontradiktorne stavove i ovakav način razumijevanja, odnosno nerazumijevanja, pokazuje do koje je mjere ovo društvo bolesno“, rekla je Jelušić i dodala da „status novinarki u medijima i način njihovog razumijevanja rodne ravnopravnosti, ima jasan odraz u medijima i njihovoj konstrukciji ženskosti“.
Novinarka i članica Upravnog odbora DPNCG Vesna Rajković Nenadić smatra da je izvještaj "progresivan", jer je 82 odsto ispitanica spremno da pohađa seminare o rodnoj ravnopravnosti, što je prije 15 godina bilo nezamislivo. Za nju je dominatna informacija u izvještaju to što je profesija sve lošije plaćena, što se po njenoj ocjeni odražava na kvalitet novinarstva.
Programska menadžerka za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, Kaća Đuričković, čvrsto je uvjerena da mediji moraju biti četvrti stub demokratije. Za nju je na prvi pogled impresivna činjenica da žene čine polovinu uredništva u posmatranim medijima. Napravila je paralelu sa stanjem u obrazovanju.
„Kada su žene počele da osvajaju obrazovanje ono je počelo da gubi društveni značaj“, kazala je Đuričković i zaključila da je istraživanje polazna osnova za dalji rad. Smatra i da Crnoj Gori nedostaje umreženo djelovanje novinarki i novinara.
Istraživanje i panel o položaju novinarki, dio je projekta koji se realizuje u okviru Programa za podršku antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
Prezenetaciju “Položaj novinarki u crnogorskim medijima” možete preuzeti OVDJE.
Lana Strugar
