Državna energetska kompanija CEDIS, prošlogodišnji realni poslovni gubitak od 10,9 miliona eura ostvarila je, ponajviše, zbog neracionalne kupovine struje na berzi, gdje je u nekoliko transakcija ostvarila minus od najmanje šest miliona.
Nova uprava CEDIS-a struju na berzi kupila je za 11 miliona eura, a mogli su da je kupe za 4,8 miliona, da su trgovali u pravom trenutku. "To je ili neznanje ili pljačka", rekao je izvor iz CEDIS-a koji je zahtijevao anonimnost.
U CEDIS-u su demantovali te tvrdnje, navodeći da minus jeste nastao zbog skupe berzanske struje, ali da nije u pitanju loša trgovina, odnosno da se nije moglo bolje kalkulisati na tržištu električne energije. Ovoj kompaniji obećana je pomoć u iznosu 10 miliona eura od Elektroprivrede Crne Gore, kako bi „ispeglala“ loše poslovne rezultate iz prošle godine, ali konačna odluka mora sačekati Skupštinu akcionara EPCG, krajem juna.
SDT FORMIRALO PREDMET "CEDIS"
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je formiran predmet "CEDIS" zbog najavljene pomoći EPCG.
"Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet radi provjera eventualnih nepravilnosti, koje se odnose na odluku o pokrivanju gubitka Crnogorskog elektrodistributivnog sistema od strane Elektroprivrede Crne Gore i postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku", saopšteno je iz SDT-a.
Dodato je da više podataka i informacija nije moguće sapštiti radi zaštite pokrenutog postupka.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija je rečeno da će ispitati sve detalje o nabavci struje tokom prošle godine. "Ministarstvo kapitalnih investicija će ispitati transakcije CEDIS-a na berzi struje tokom 2021. godine", saopštio je Milorad Milošević, rukovodilac Odjeljenja za borbu protiv korupcije.
Ranije, uprava CEDIS-a je, na optužbe opozicije, milionski minus pravdala popustima za redovne platiše i ranjive kategorije potrošača, kao i uvećanim troškovima nabavke struje. Postojali su i navodi o ogromnom partijskom zapošljavanju u CEDIS-u, ali predmet ovog teksta je isključivo segment trgovine strujom na osnovu relevantnih parametara tokom 2021. godine.
U pitanju su javni podaci, dostupni na sajtovima berzanskih kompanija za trgovinu električne energije (izvor: https://hupx.hu/en; https://hudex.hu/en; ), kao i zvanični podaci na sajtovima energetskih kompanija, prateće studije i planovi za potrošnju i ostvarivanje gubitaka.
ŠTA KAŽE ZAKON
CEDIS je, prema Zakonu o energetici, u obavezi da obezbijedi električnu energiju za pokrivanje gubitaka u distributivnoj mreži. To se uglavnom radi kupovinom struje na berzi.
Regulatorna agencija za energetiku je CEDIS-u za nabavku struje odobrila cijenu od 53,3 eura po megavatčasu, što znači da ako kupujete iznad te cijene gurate kompaniju u minus. Prošlogodišnje cijene struje na berzi su bile uglavnom iznad tog nivoa, tako da su gubici bili neminovni. Pitanje je, međutim, u kolikom iznosu.
Prethodno rukovodstvo CEDIS-a, koje je Vlada Zdravka Krivokapića zatekla u kompaniji, kupilo je više od polovine potrebne energije za pokrivanje gubitaka do kraja 2021, (nešto manje od 60%). Ostalo je da se kupi energija za period maj-decembar, zapravo od momenta dolaska novog rukovodstva, budući da je staro smijenjeno u aprilu. Bitno je napomenuti da se energija može kupiti za svaki sat, dan, sedmicu, mjesec, kvartal, pa i za duži period.
DETALJI LOŠE TRGOVINE
Sagovornici objašnjavaju kako je novo rukovodstvo CEDIS-a bilo u mogućnosti, krajem aprila prošle godine, kada je počelo upravljati CEDIS-om, da kupi preostali dio nedostajuće energije do kraja tekuće godine, po fiksnim i povoljnim cijenama koje su tada bile aktuelne na tržištu.
Na primjer, krajem aprila fiksna cijena energije za period maj-decembar je bila 68,66 eura za MWh. Čak je i mjesec dana nakon toga, dakle krajem maja, fiksna cijena električne energije iznosila 74,33 eura po MWh. Cijena je bila povoljna i krajem juna mjeseca po cijeni 82,07 eura za MWh (izvor: https://hupx.hu/en; https://hudex.hu/en).
Prevedeno u brojke, novo rukovodstvo CEDIS-a je za potrebe pokrivanja gubiatak kupilo nešto preko 70.000 MWh. "Pitanje je zašto se ta energija nije kupila po povoljnoj fiksnoj cijeni, koja je bila raspoloživa u aprilu, maju, junu, pa i julu mjesecu", kaže izvor.
Da se energija kupila na primjer krajem aprila po fiksnoj cijeni od 68,66 eura za MWh, ona bi bila plaćena ukupno 4.806.200 eura. U tom slučaju bi i gubitak CEDIS-a po tom osnovu (razlika između regulatorno dozvoljene i ostvarene cijene za uvezenu struju) bio tek nešto veći od milion eura.
CEDIS UMJESTO PO 60 TRGOVAO STRUJU PO 300 EURA
CEDIS, ipak, nije kupio nedostajuću energiju po ugovorenoj fiksnoj cijeni, kao što je to urađeno za prvi kvartal, nego iz sata u sat, iz dana u dan, po tada važećim cijenama koju diktiraju berzanski brokeri. I koje su uglavnom rasle.
Te cijene su nekada išle i preko 300 eura za MWh. Dakle aktuelno rukovodstvo CEDIS-a, na čelu sa Vladimirom Čađenovićem, od prvoga maja kupuje energiju od najmanje 70 000 MWh po cijenama koje svakodnevno variraju na berzi i dostižu čak cijenu i preko 300 eura po MWh.
Tako kupljena električna energija plaćena je više od 11 miliona eura.
ŠTETA NAJMANJE ŠEST MILIONA EURA
Jednostavnom računicom: Platili su energiju za 11 miliona eura, a mogli su da je kupe za 4,8 miliona eura.
"Ako se posumnja eventualno u neku „nespremnost“ ili „nesnalaženje“ novog menadžmenta, pa nijesu mogli pravovremeno reagovati ni prvog maja, ni drugog maja, ni trećeg, neka bude da su imali vremena sagledati situacija čitav mjesec maj. Pa da se kupila energija nakon mjesec dana „uhodavanja“. Trebalo je onda raspisati tender po cijeni krajem maja, od 74,33 eura po MWh. Saglasiti ćete se da je ta cijena znatno manja od, na primjer, relaizovanih cijena na berzi za mjesec novembar od 215,87 eura po MWh. Svaki MWh energije je tom greškom CEDIS platio za oko 150 eura više. Tako je, samo u novembru, načinjena šteta nešto manje od dva miliona eura", objasnio je sagovornik upućen u detalje trgovine, koji je zatražio anonimnost.
ŠTA KAŽE CEDIS
S druge strane, uprava CEDIS-a je uvjerena da je radila u skladu sa Zakonom o energetici i vukla dobre poslovne poteze.
Direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović, u pisanim odgovorima na pitanja, navodi da jedva čeka kontrolno saslušanje koje je zatražila SDP.
"Biće to dobra prilika da sučelimo stavove, argumente, te da razgovaramo o globalnoj energetskoj krizi, koja je dovela do povećenja cijena električne energije na tržištu, ali i ekonomskoj krizi, kao i rješenjima za ublažavanje njihovih posledica. Zahvalan sam što ću u najvećem zakonodavnom domu imati priliku da manipulatorima prezentujem rezultate rada CEDIS-a za 2021. godinu. Rezultati nedvosmisleno pokazuju da bi Kompanija 2021. godinu sa cijenom za nabavku električne energije za pokirvanje gubitaka, koju je odobrila RAE, od 53,392 eura po MWh završila sa dobiti koja bi znatno bila veća nego u godinama kada se MWh električne energije plaćao značajno niže od cijene koja je odobrena za 2021. godinu", naveo je Čađenović.
Inače, do ove godine CEDIS je poslovao sa dobitkom. I ranije su energiju kupovali i po fiksnim i po berzanskim cijenama, ali je cijena struje koju je odobrila RAE skoro uvijek pokrivala tu trgovinu. Sa druge strane, posljednjih godina nije bila tako ekstremnih poremećaja cijena na berzi, što ukazuje da se moralo mnogo više voditi računa kada i kako se trguje. CEDIS je osnovan 2016. i u stopostotnom vlasništvu je Elektroprivrede Crne Gore.
EPCG KORIGOVALA FAKTURE
Formalno gledano, drugi dio ove priče počinje u martu, kada je EPCG svojoj kćerki firmi CEDIS-u dostavila korigovane (ispravljene) fakture, umanjene za iznos od približno 9,5 miliona. Na taj način je planirano da se „ispeglaju“ prošlogodišnji bilansi CEDIS-a „u cilju obezbjeđenja likvidnosti ovog privrednog društva radi nesmetanog vršenja usluga u javnom interesu, kako bi se građanima i privrednim subjektima obezbijedilo sigurno, pouzdano, bezbjedno i kvalitetno snabdijevanje električnom energijom“, kako je navedeno u Zaključku odbora direktora EPCG od 24. marta.
U resornom Ministarstvu kapitalnih investicija nijesu bili sasvim saglasni sa ovom transakcijom. Prema dokumentaciji koju smo od Vlade dobili po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, MKI ukazuje na činjenicu da bi zahtijevano knjižno odobrenje za posljedicu imalo „direktan negativan efekat na priliv u budžet za 2022. godinu“. U tom dokumentu se navodi da bi država ostvarila manji priliv po osnovu poreza na dobit (0,9 miliona eura); manji priliv po osnovu poreza po odbitku (1,5 miliona) i manji priliv po osnovu raspodjele dividende od približno 7,1 miliona eura, od čega državi pripada 98 odsto.
Dodatno, iz MKI se pitaju da li bi se planirano „seljenje profita“ u neprofitabilnu ćerku firmu moglo smatrati štetnim po interese manjinskih akcionara EPCG.
Zato su iz tog Ministarstva konačnu odluku prebacili na Vladu, a ova je, na elektronskoj sjednici 1. aprila donijela Zaključak kojim se rukovodstvu EPCG daje saglasnost da „odobri knjižno odbrenje na ispostavljene fakture za pokriće finansijskih gubitaka nastalih usljed ekstremnih poremećaja na tržištu u poslovanju Crnogorskog distributivnog sistema za period april 2021 – 2022. godine“.
Koji dan kasnije, 5. aprila, Odbor direktora EPCG donosi odluku da CEDIS-u retroaktivno umanji devet prošlogodišnjih faktura za ukupan iznos od 10,23 miliona (12,38 miliona sa uračunatimPDV-om). Međutim, ubrzo je posao stopiran – smatra se zbog negodovanja javnosti i reakcije SDT-a – pa je konačna odluka prepuštena Skupštini akcionara. CEDIS nije u zakonskom roku (31. mart) predao finansijski izvještaj o poslovanju u 2021. godini.
Autor: Predrag Zečević
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
