Tajno i kontroverzno

Tužilački predmet u vezi nezakonito izdatih državnih garancija za podgorički Kombinat aluminijuma dugo je u javnosti bio sinonim za zloupotrebu pravnog instituta izviđaja.

Podsjetimo, riječ je o 135 miliona vladinih garancija datih u vrijeme kada je KAP bio vlasništvo ofšor kompanija Olega Deripaske i njegovih, do danas nepoznatih, partnera. Izviđaj otvoren 2014, nakon izvještaja Državne revizorske institucije i odluka parlamenta, do danas - traje.  
Iako je proljetos, u medijima bliskim bivšim vlastima, objavljeno da je izviđaj konačno završen i da če „tokom naredne nedjelje biti prva saslušanja, a na listi su i neki bivši ministri“, pokazalo se da Specijalno državno tužilaštvo još nije spremno da taj predmet „prevede“ u narednu fazu pretkrivičnog postupka (istraga). Da ne pominjemo eventualnu optužnicu. "U navedenom predmetu istraga je i dalje u toku, a više podataka i informacija nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka", saopšteno je  početkom novembra iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Ne čudi zato, što su taj slučaj poslanici nekadašnje opozicije i predstavnici NVO sektora godinama pominjali kao primjer „beskonačnog izviđaja“, u kome je sve,  maltene, kristalno jasno, ali se odluka ne donosi zbog „viših interesa“. Odnosno, politike i političara.
To je samo jedan od primjera gdje je izviđaj trajao jako dugo, ili još traje.


Dina Bajramspahić

Nedostaju odluke Vlade

SDT je još 19. oktobra 2017. godine “formiralo predmet u vezi sa gradnjom vjetroelektrana (VE) na Možuri, a izviđaj i vještačenje dokumentacije još traje“. To je, piše Monitor početkom novembra, glavni Specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio Metjuu Galicije, sinu ubijene malteške novinare Dafne Galicije. Ona je ubijena tri dana prije nego što je u Podgorici otvoren izviđaj o gradnju VE Možura, a sumnja se da je stradala zato što je istraživala koruptivne radnje vezane za taj posao.
Uz podatak da izviđaj još nije završen, Metju je tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori saznao još jednu lošu vijest. U međuvremenu su nastala mnoga važna dokumenta vezana za taj problematičan posao. “Među dokumentima koji nedostaju nalazi se i odluka  Vlade Crne Gore iz 2015. godine (u vrijeme premijerskog mandata Mila Đukanovića) kojom se, dozvoljava prodaja koncesije koju je do tada držala španska Fersa Energias Renovables SA nepoznatoj offshore firmi sa Sejšela Cifidex Ltd sa osnivačkim kapitalom od jednog američkog dolara. Nakon što je otkupila akcije Ferse (99%) i Čelebić DOO (jedan posto akcija) u vjetroelektrani za 3,55 miliona eura, iste je Cifidex prodao malteškoj Enemalti za 11,3 miliona samo dvije sedmice kasnije”, navodi Monitor. “Ugradnje od posla su se slile na različite račune na egzotičnim odredištima”.  
Pomenimo i jedan slučaj bez ikakvog uticaja , kako u SDT vole da kažu, „inostranog faktora“.

Skandal, pa nadležnost ODT

U februaru 2016. godine, policija je po nalogu SDT-a  uhapsila tadašnjeg vršioca dužnosti šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Dalibora Medojevića i inspektora tog Odsjeka Nikolu Terzića. Oni su označeni kao krivci za nestanak dokaznog materijala, pisama i dokumenata, pronađenih tokom pretresa kuće Veselina Mujovića, kontroverznog biznismena i osuđivanog prevaranta sa dobrim vezama u strukturama bivših vlasti.
Specijalno tužilaštvo je taj slučaj izviđalo i istraživalo skoro pet godina, da bi krajem 2020. zaključili da taj predmet nije u njihovoj nadležnosti. Pa je predmet proslijeđen nadležnom tužilaštvu. Samo što Katnić i njegovi saradnici novinarima nijesu željeli da otkriju gdje je predmet završio. Odnosno, koje je tužilaštvo sada nadležno za njega.
Ima još mnogo sličnih priča.
Izviđaj je, prema pravnoj teoriji, postupak koji tužilaštvo ili policija pokreću nakon saznanja da je počinjeno krivično djelo, i on traje sve dok postupajući tužilac ne donese naredbu o sprovođenju istrage. Riječ je o prikupljanju dokaza i saslušavanju građana, koje sprovode policija i tužilaštvo, dok se ne prikupi dovoljno materijala za osnov sumnje. Ili odbacivanje prijave. Pravni eksperti ga opisuju kao „pripremu za istragu“.
Prema Zakonu o krivičnom postupku, postupajući tužilac od prijema predmeta mora donijeti odluku u roku od tri mjeseca. Međutim, u slučajevima kada je riječ o složenim i obimnim predmetima rok za donošenje odluke je šest mjeseci. Rukovodilac tužilaštva ili postupajući tužilac mogu tražiti dodatno produženje roka za mjesec, ukoliko je to obrazloženo. U praksi, tužioci često produžavaju ovaj rok i po nekoliko mjeseci.

Umjesto odgovora nude izvještaje

Iz Specijalnog državnog tužilaštva  nijesu željeli da odgovore na naše pitanje koliko su izviđaja pokrenuli u ovoj i prethodnoj godini, već su novinara uputili na izvještaje te institucije. U tim dokumentima, međutim, nema konkretnog odgovora na pitanja koliko je izviđaja pokrenuto, koliko prosječno traju, kao i koliko je u SDT-u izviđaja koji traju duže od godinu.
„Povodom Vaših pitanja obavještavam Vas da tražene podatke možete naći u godišnjem izvještaju za 2020. godinu  i polugodišnjem izvještaju za 2021. godinu, za period od 1. januara do 1. juna, u kojima su sadržani podaci o broju podnijetih krivičnih prijava i fazi u kojima se postupci po tim prijavama nalaze, kao i podaci o broju prenijetih predmeta iz prethodnih godina“, navodi se u odgovoru portparolke SDT-a Sanje Jovićević.
U polugodišnjem izvještaju piše da su za prvih šest mjeseci ove godine primili 206 novih predmeta, pa je sa izviđajima prenešenim iz prethodnog perioda, ukupno bilo 613 predmeta. Do juna su okončali postupke za preko 200 predmeta, pa je ostalo 388 slučajeva u fazi izviđaja. Međutim, u izvještajima nema podatka koliko su trajali određeni izviđaji i koliko je takvih predmeta preneseno iz prethodnih godina.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć kaže da je izviđaj najteži i najkompleksniji dio tužilačke istrage. On smatra da je upravo zbog toga teško govoriti o zloupotrebi ovog instituta, pogotovo ako nijeste uključeni u konkretan predmet.
„U izviđaju tužilac mora dobaviti sve dokaze kako bi spremio optužnicu. Niko ne želi da mu optužnica padne na sudu, zato mora dobro da vaga. To zna da traje jako dugo, pogotovo u slučajevima pranja novca ili ubistava, zato izviđaj nema rok trajanja“, pojašnjava Šoć.


Privođenje Mujovića

Bili ponosni na kratko trajanje istrage

NVO Institut Alternativa je u svom izvještaju o efikasnosti tužilačke istrage još 2016. godine pisao kako je jedna od odlika tužilačke istrage na koju su tužioci najponosniji - njihovo kratko trajanje. Tužilačka istraga, čak i u najsloženijim predmetima za teška krivična djela korupcije i organizovanog kriminala, u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, trajala je u prosjeku dva mjeseca i 22 dana.
„Zanimljivo bi bilo ovaj vremenski period trajanja istraga dopuniti s prosječnim trajanjem izviđaja (periodom od kada je tužilac saznao za neki događaj do donošenja naredbe o sprovođenju istrage), posebno imajući u vidu da za mnoge predmete propraćene u medijima izviđaji traju i više godina“, piše u izvještaju Instituta.
Članica Radne grupe za Poglavlje 23 Dina Bajramspahić  kaže da je izviđaj i dalje najproblemtičniji dio krivičnog postupka u radu tužilaštva. Taj dio je, pojašnjava, zbog tajnosti dokaza netransparentan. Dodatni problem je što je van svakog nadzora, odnosno samo tužilac zna na koji način ga sprovodi, s obzirom na to da se sud uključuje tek u kasnijoj fazi.
"I dalje nigdje u izvještajima tužilaštava nema informacija o izviđajima i koliko dugo traju", ističe Bajramspahić.
Naša sagovornica naglašava da način vođenja izviđaja u predmetima koji nisu završeni, a dugo traju, ne ulazi u krajnje ocjene tužilaca, što je, tvrdi, takođe problematično i zapravo omogućava da izviđaji nerazumno dugo traju.
Izvor Monitora iz Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava tvrdi da su u toku pripreme predloga izmjena Zakona o krivičnom postupku kako bi se, između ostalog, bolje regulisao i institut „izviđaja“. Te će se izmjene, navodi naš sagovornik, najviše doticati odnosa policije i tužilaštva u pretkrivičnom postupku.
Motiv za najavljene izmjene je to što postoji veći broj predmeta u kojima je policija, prema njihovoj ocjeni, operativno riješila neka krivična djela iz oblasti korupcije i kriminala i dovela ih „do osnova sumnje“. Te predmete SDT navodno još drži u fazi izviđaja, a pripadnici Uprave policije ne znaju šta se dešava sa tim predmetima, jer istraga još nije pokrenuta. Tužilaštvo, prema važećem Zakonu, i nakon postupka policije može da sprovodi svoju istragu i dalje istražuje prijavljeno krivično djelo.
Nove izmjene bi obavezale tužilaštvo da policiju obavještava šta se dogodilo sa krivičnim prijavama koje su podnijeli tužiocima, i, ukoliko nije pokrenuta istraga, obrazloži zašto to nije učinjeno. Tužilaštvo sada nema takvu obavezu.

Carevića gonili tek kada je zasmetao režimu

Jedan od slučajeva gdje je stručna javnosti ocijenila da je na djelu zloupotreba instituta izviđaja bio je postupak protiv gradonačlenika Budve Marka Bata Carevića. Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijeli su više krivičnih prijava protiv Carevića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i  nelegalne gradnje na uzurpiranom državnom zemljištu. Predmet je duže vrijeme bio u fazi izviđaja.
Nakon burnih političkih previranja u Budvi 2019, kada je Carević smijenjen a na čelo opštine došao kandidat DPS-a, zahvaljujući jednom „prebjegu“ iz dotadašnje većine u lokalnom parlamentu, u Budvi su izbili nemiri. Proteste su predvodili Carevićev Demokratski front i Demokratska Crna Gora. U tom trenutku SDT je pozvalo Carevića na saslušanje po ranijoj prijavi MANS-a. Nakon što su DF i Demokrate povratile vlast u Budvi i postali dio vladajuće koalicije na državnom nivou, započeti postupak ponovo je pao u zaborav.
MANS je zakašnjelu reakciju tužilaštva po njihovoj prijavi ocijenio kao selektivnu jer, kako su ukazali, SDT nije blagovremeno postupio po prijavama koje su podnosili protiv ljudi iz vlasti. „Specijalno tužilaštvo u fioci drži sve krivične prijave MANS-a i pokreće postupke samo po političkom diktatu. Najgora pravda je selektivna pravda...“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Ovaj tekst nastao je uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju nužno stavove Globalne inicijative.

Video

Učitaj video sadržaj
Watch the video