Kubanac Orlando, jedan je od migranata koji je prije dvije godine došao u Crnu Goru i koji je ovdje prebolovao korona virus.
Kako kaže, “zbog politike” je pobjegao sa Kube i na kraju, bolji život našao u Crnoj Gori.
„Otišao sam sa Kube jer sam imao problem sa politikom moje vlade. Nakon odlaska sa Kube otišao sam u Rusiju u Moskvu. Živio sam tamo dvije godine, ali tamo nije moguće ostvariti neka prava ako dolazite sa Kube, zato što je Rusija prijateljska zemlja Kube sa istom politikom“, priča Orlando.
Kaže da je u Rusiji želio da započne novi život, ’’drugačiji i slobodniji“, i da ga je na kraju put doveo u Crnu Goru.
Kada je pronašao prihvatilište i program za azil, otišao je u kamp kako bi započeo proces dobijanja političkog azila.
Orlando kaže da ga je u početku bilo strah, ali da je uprkos tome Crna Gora danas njegova druga kuća.
„Mislio sam da su ovdje ljudi isti kao u Rusiji, ali danas se osećam drugačije i mnogo ugodnije, osećam se kao kod kuće“, govori on i dodaje da su Crna Gora i Podgorica slični Kubi i Havani i da se ovdje dobro osjeća.
„Vrijeme je slično, ljudi su ovdje veoma fini, skroz je drugačije od mog iskustva u Rusiji. Za mene Crna Gora je druga kuća“, tvrdi Kubanac.
Orlando je, dok je boravio u Centru za azilante, prošlog decembra dobio korona virus. Kaže da je njega koju je dobio bila veoma dobra i da su se o njemu posebno brinuli jer ima astmu.
,,Dok smo bili u centru imali smo doktora i ko god se osjeća loše samo ode kod njega i on se pobrine za nas, daju vam sve ljekove koji su vam potrebni“, objašnjava nam Orlando.
Dodaje da je Crveni krst na raspolaganju za pažnju dok ne odu kod doktora, i da je proces dobijanja pomoći veoma lagan.
,,Samo kažete nekom iz Crvenog krsta da treba da odete kod doktora i oni vam pomognu”, priča o svom iskustvu Orlando zaključujući da ne želi da napusti Crnu Goru i da je ovdje našao sreću.
No, nemaju svi pozitivno iskustvo kao Orlando. Masud iz Irana tvrdi da doktori neće ni da ga pogledaju kada se sam javi u zdrastveni centar.
„Nekoliko puta sam trebao zdrastvenu pomoć, želite li da budem iskren ili...“, nesigurno se smiješi Masud, dodajući da nikome ne želi da pravi probleme.
Kaže da je do doktora lako doći, ali da ,,vas on samo pogleda i pošalje kući“.
Masud nije bolovao korona virus, ali je vakcinisan prvom i drugom dozom, i to je ,,sva zdravstvena pomoć“ koju je dobio.
Drugačije je, međutim, iskustvo kada traži pomoć preko Crvenog krsta.
„Velika je razlika kad odete sami i kad odete tamo sa nekim iz Crvenog Krsta”, kaže naš sagovornik.
Do negativnih iskustava sa ljekarima ponekad dolazi i zbog jezičkih barijera.
Tanja Đurović, projektna menadžerka u Crvenom krstu kaže da svi koji su im se obratili, bio to azilant, tražioc azila ili ilegalni migrant dobili su zdrastvenu njegu, kao i da svi imaju pravo i na vakcinaciju.
“Nikada nismo imali problema kada smo te ljude dovodili u Hitnu pomoć ili u Urgentni centar. Niko nikada nije pravio problem oko toga da li ljudi koje smo doveli imaju dokumenta, potvrde. Uvijek su reagovali kada su bila hitna stanja”, kaže ona.
Nakon što mu se pruži pomoć, dodaje naša sagovornica, objasni se migrantu da se mora prijaviti kako bi se neko vrijeme zadržao u Crnoj Gori i kako bi se nastavilo sa liječenjem.
I iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć nam je saopšteno da nemaju poseban protokol kada je u pitanju pružanje zdravstvene zaštite migrantima, azilantima i tražiocima azila.
“Naše ekipe svim pacijentima, među kojima su i navedene grupacije, koji se jave Hitnoj pomoći – pružaju neophodnu medicinsku pomoć”, saopšteno nam je iz Zavoda.
Prava i obaveze migranata, tražioca azila, azilanata i sličnih kategorija, uređena su Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca koji propisuje da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.
Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da azilatni i stranci pod supsidijarnom zaštitom mogu da se prijave na zdravstveno osiguranje, podnošenjem zahtjeva Fondu, uz koji prilažu dokaz o status azilanta odnosno stranca pod supsidijarnom zaštitom.
Nakon što budu evidentirani, njima se izdaje zdravstvena knjižica, kao dokaz na osnovu kojeg ostvaruju sva propisana prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Dakle, ostvaruju sva prava iz zdravstvene zaštite, kao i ostali osiguranici Fonda.
Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili od Ministarstva zdravlja, do sada se na zdravstveno osiguranje prijavilo 17 azilanata odnosno lica pod supsidijarnom zaštitom, a preko Fonda su ostvarili jedino prava na očna pomagala (dvoje osiguranika).
Kako nam je saopšteno iz Kliničkog centra Crne Gore svim pacijentima se pruža zdravstvena zaštita u skladu sa medicinskim indikacijama. To se odnosi i na azilante.
U COVID centru KCCG do sada je liječen jedan azilant, koji je nakon oporavka otpušten.
Nije bilo smrtnih ishoda azilanata liječenih od Covid -19.
Crveni krst nalazi migrante na terenu
Tanja Đurović iz Crvenog krsta kaže da često na terenu dolazi u kontakt sa migrantima.
“Mi se trudimo da pronađemo i mjesta gdje se migranti okupljaju i da ih zajedno sa partnerom na terenu Građanskom alijansom koja pruža besplatnu pravnu pomoć, upozorimo i dovedemo u komunikaciju sa MUP-om i da im na taj način obezbijedimo i smještaj i zdrastvenu zaštitu i sve ono što im je zakonom omogućeno i obezbijeđeno“ , kaže ona.
Dodaje da kada migrant pređe iregularno granicu i ako ga sretnu upozoravaju ga da treba da se javi policiji i registruje na graničnom prelazu Božaj.
,,Odlaze na Božaj gdje dobijaju potvrde koje su privremenog karaktera i koje važe 15 dana i koje pokazuju da su oni izrazili namjeru da traže azil u Crnoj Gori“, govori ona.
Kada dobiju potvrdu o izraženoj namjeri da traže azil u Crnoj Gori oni imaju 15 dana da se jave Direkciji za azil gdje će dobiti drugu vrstu potvrde, a ta potvrda govori da se radi o tražiocu azila. Kada se registruju imaju pravo na smještaj u Centru za prihvat u Spužu ili u kampu na Božaju.
Tražiocima azila besplatno liječenje u Crnoj Gori
U prihvatnom centru u Spužu, obezbijeđeni su uslovi za privremeni smještaj, a imaju i doktora koji im pruža neophodnu zdravstvenu zaštitu, saopšteno nam je iz Ministartsva zdravlja.
U slučaju da im je neophodna zdravstvena zaštita na sekunarnom ili tercijarnom nivou, ona im je obezbijeđena na osnovu potvrde koju im izdaje MUP, kojom dokazuju identitet. Imaju mogućnost i uzimanja ljekova na recept ukoliko im je propisana terapija, u apotekama Montefarm-a.
Svim licima kojima je MUP izdao odgovarajuću potvrdu o njihovom statusu, zdravstvena zaštita se ne naplaćuje, već se u krajnjem fakturiše Fondu, tj. državnom budžetu.
Vuk Vujisić
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Bezbjednost za ljude i granice – borba protiv krijumčarenje migranata na Zapadnom Balkanu”. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju stavove donatora.
