Trgovina ljudima - kako do istraživačke priče?

Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) tokom prethodnog vikenda organizovalo je trening za novinare/ke koji je bio posvećen načinima izvještavanja o slučajevima trgovine ljudima u Crnoj Gori.

Prvog dana treninga učesnici/ce su imali priliku da od sutkinje Apelacionog suda, Milenke Žižić, ispred Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu čuju šta sve obuhvata pojam trgovina ljudima, kao i kako ga razlikovati u odnosu na srodna krivična djela.

Jedan od primjera koje je sutkinja Žižić pojasnila bio je kako razlikovati trgovinu ljudima u odnosu na krijumčarenje migranata, koji se posmatra kroz više faktora kao što su: prekograničnost, cilj, volja i trajanje.

Kada je u pitanju prekograničnost, žrtva trgovine ljudima može i ne mora preći granicu u procesu trgovine. Žrtvom se može trgovati unutar jedne države. Žrtva može u procesu trgovine preći granicu na legalan ili ilegalan način. Međutim, kada su u pitanju krijumčareni migranti oni uvijek prelaze granicu. Krijumčarenje migranata nije moguće unutar države i oni uvijek ilegalno prelaze granicu.

Takođe, razlika se može uočiti i u odnosu na cilj koji se želi postići, a on je kod trgovaca ljudima eksploatacija žrtve i zarada od eksploatacije, dok je cilj krijumčarenja zarada od krijumčarenja, odnosno ilegalnog prebacivanja preko granice.

Dodatno, žrtva trgovine ljudima može i ne mora dati pristanak da se njome trguje. Međutim, kada je u pitanju krijumčarena osoba ona uvijek daje pristanak da se krijumčari.

I u odnosu na posljednji faktor koji se odnosi na trajanje, može se uočiti jasna razlika između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata na način što žrtva trgovine ljudima ostaje u odnosu sa trgovcima ljudima sve dok traje eksploatacija. Za razliku od nje, kada je u pitanju krijumčarenje migranata po dolasku na odredište prestaje svaki odnos krijumčara i krijumčarenih. 

Učesnici/ce treninga mogli su čuti i neke od najvećih zabluda kada se govori u trgovini ljudima poput: "Za postojanje trgovine ljudima pristanak žrtve nema nikakav značaj" ili "Ako žrtva trgovine ljudima odbije pomoć onda se ne radi o trgovini ljudima".

Takođe, bilo je riječi o sudskoj praksi i pravnom okviru u oblasti trgovine ljudima u Crnoj Gori, a sutkinja Žižić je i kroz više decenijsko iskustvo rada na predmetima novinarima/kama približila koji su uzroci trgovine ljudima, zašto žrtve trgovine ljudima ne pobjegnu i ne zatraže pomoć, kao i koliko je važan kontakt žrtve sa policijom i slično...

Drugi dan treninga bio je posvećen konkretno istraživačkim pričama na ovu temu. 

Glavna urednica Balkan Insight-a Dušica Živković govorila je o metodama istraživanja organizovanog kriminala i trgovine ljudima.

 

Objašnjavala je koji se sve izvori mogu koristiti, na koji način obrađivati i prikazivati podatke, šta treba da je u fokusu priče o trgovini ljudima, ali i kako se ona može ispričati/prikazati iz više različitih uglova (poput analiza sudskih presuda ili istraživanja i prikupljanja podataka o tome kako pravosudni sistem tretira žrtve).

 

Kroz svoje izlaganje posebno se osvrnula na pitanje kako voditi intervju sa žrtvom trgovine ljudima, novinarima/kama je sugerisala da sa intervjuisanim uvijek treba provjeriti kako bi da da ih zovu, a dala je i svoje viđenje o tome da treba izbjegavati termin "žrtva", kao što to rade neki svjetski mediji, i razmotriti upotrebu termina "preživjeli".

Odgovorila je i na mnogobrojna pitanja novinara gdje i kako pronaći žrtvu trgovine ljudima, kako dodatno zaštiti identitet žrtve i slično...

Učesnici/ce treninga od izvršnog direktora Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE), Vuka Maraša, mogli su čuti koji su to javno dostupni izvori informacija za organizovani kriminal i trgovinu ljudima.

Maraš je objasnio na koji način se mogu vršiti pretrage, kako doći do potrebnih informacija i koliki je njihov značaj za istraživačku priču o trgovini ljudima.

 

 

Trening "Trgovina ljudima - kako do istraživačke priče i kako zaštititi žrtve?" DPNCG je sprovelo uz pomoć Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.