U medijima ima sve više žena na rukovodećim mjestima, ocjenjeno je na dvodnevnom teningu “Ljudska prava i rodna ravnopravnost u medijima” u Kolašinu. Međutim, stav da porast broja žena na rukovodećim funkcijama, prate niže zarade, izazvao je oprečna mišljenja.
Sa jedne strane je ocijenjeno da je do pada plata u medijima došlo zbog pada atratkivnosti zanimanja, a sa druge da se to ne može dovesti u vezu.
Preko 15 novinarki i novinara iz više crnogorskih redakcija, dnevnih listova, portala i televizija učestvovali su na dvodnevnom treningu, pratili predavanja, radili praktične vježbe i diskutovali. Prvog dana focus je bio na četiri teme, “Osnovni pojmovi rodne ravnopravnosti”, “Položaj žena u crnogorskom društvu kao političko pitanje i uslov društvenog progresa”, “Rodno osjetljivi jezik u medijima” i “Vizuelni prikaz žene u medijima”.
“Izmjerimo rodnu osjetljivost medija” i “Fenomen rodno zasnovanog nasilja i mediji”, su teme koje su obilježile drugi dan treninga.
Polemisalo se, između ostalog o rodnoj ravnopravnosti u parlamentu. Nametnulo se pitanje da li poslanice imaju stvaran uticaj u parlamentu ili je riječ samo o kvotama.
Trenerica, dugogodišnja novinarka i urednica portala Analitika, Vesne Rajković Nenadić, navela je da u crnogorskom parlamentu “sjedi” 23 odsto žena, ali da je jasno da glavne odluke na političkoj sceni donose muškarci. Ukazala je da u parlamentu pojedini poslanici još uvjek “okreću glavu i prevrću očima” dok njihove koleginice govore.
Koordinatorka projekta, novinarka Duška Pejović, kazala je da se Ženska politička mreža u Crnoj Gori intenzivno bori da na poslaničkim listama bude 40 odsto žena. Ona je ocijenila da novinari i mediji mogu da utiču da broj žena bude veći u parlamentu.
Problematizovano je i predstavljanje političarki u medijima. Kao primjer je navedena hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović čiji izgled mediji više potenciraju u odnosu na
njen rad.
Konstatovano je da je uloga medija važna kad je riječ o poštovanju rodnosenzitivnog govora.
Anlizom tekstova svih dnevnih izdanja na treningu utvrđeno da se on ne poštuje.
Ocijenjeno je da je važno da rodnosenzitivni jezik zaživi, kako bi žene bile “vidljive”. Da su žene najvidljivije u reklamama, navedeno je tokom predavanja o vizuelnom prikazivanju žena u medijima. Prikazani su primjeri kako se žene prikazuju u reklamama koje su namijenje muškarcima. Nakon analize kako domaći dnevni listovi prikazuju žene, ukazano je da međunarodni dokumenti zabranjuju seksualizaciju žena.
Projekat "Ljudska prava i rodna ravnopravnost u medijima" realizuje se u sklopu Programa za podršku antidiskriminacionim politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finasira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
