Iako je, prije verifikovanja Ugovora o zakupu nešto manje od 30 hektara državnog zemljišta za skijalište Kolašin 1600, Vlada garantovala da je on korisan za državu i njene finansije, biografije dva partnera, koji čine Konzorcijum sa kojim je dogovor ozvaničen, izazivaju sumnju u to.
Zakupac se sastoji od privrednih društava: “Ski resort Kolašin 1600” doo Kolašin i “Gener 2” shpk iz Albanije.
Osnivač domaće firme “Ski resort Kolašin 1600” doo, je preduzeće gotovo identičnog imena koje je osuđivano zbog neplaćanja poreza državi.
Takođe, inostrani partner- Gener 2 iz Albanije, puni stupce tamnošnje štampe zbog kontroverznih ugovora na osnovu kojih koristi novac iz javnih fondova. Posljednji takav tiče se 30 miliona eura.
Kada je , prije potpisivanja ugovora na sjednici skupštinskog Zakonodavnog odbora govorio na tu temu ministar turizma Pavle Radulović je kazao „da se ovim ugovorom štiti interes države i doprinosi razvoju turizma i kompletne ekonomije“.
„Na pitanje da li je zakupnina dobro određena, s obzirom da se daje u zakup na 90 godina , što je dug rok, ministar je kazao da je državi u interesu da se na tom prostoru razvije turizam, da se plaća porez…,“ prenijeli su mediji u oktobru 2018.
Dokumenta Poreske Uprave i Osnovnog suda u Kolašinu pokazuju da je privredni subjekat „Ski Resort Kolašin 1450“, koji je osnivač „Ski Resor Kolašin 1600“ , pravosnažno osuđen zbog neplaćanja poreza. Rješenjem kolašinskog suda 19. marta 2012. „Ski resort 1450“ upisan je u kaznenu evidenciju, po pokazuju dokumenta Poreske uprave, koje smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Pet godina kasnije, 24.marta 2017. godine, izdato je uvjerenje Poreske uprave predstavniku „Ski resort 1600“„da se izbriše kazna osnivaču“. To je mjesec dana nakon što je ta firma registrovana u CRPS-u. Odnosno pola godine prije nego je Vlada potpisala ugovor o zakupu.
Na sajtu sudova objavljeno je Rješenje, kojim se konstatuje da su ispunjeni uslovi za sudsku rehabilitaciju „Ski resorta 1450“.
U njemu se navodi da je direktor tog preduzeća Boban Šćepanović tražio „rehabilitaciju osude“ olašinskog Osnovnog suda, kojom je ono bilo osuđeno na 1. 000 eura kazne.
Preduzeće, sada Vladin partner, godinu i po dana roštiljdžiji Mladenu Miloševiću nije uplatilo poreze i doprinose. Na taj način bio je oštećen državni budžet, ocijenilo je Državno tužilaštvo koje je zastupalo optužnicu.
„Ski resorta 1450“ u vlasništvu Zorana Bećirovića, se tokom sudskog postupka branio da nisu imali novca i da to nijesu mogli da učine, te da su kasnije podigli kredit kako bi izmirili dugovanja radnicima. To je bilo 2010. i 2011. godine.
„...Tek pet mjeseci nakon prestanka blokade uplaćuje svoje obaveze prema oštećenom iz kog postupka se utvrđuje očigledna namjera okrivljenog da svoju obavezu prolongira ili pak izbjegne, te dio odbrane u kojoj okrivljeni navodi da pravno lice nije bilo u mogućnosti da izmiri obaveze zbog blokade žiro računa odbacio kao sračunatu na umanje krivičnopravne odgovornosti,“ utvrdio je Osnovni sud u Kolašinu.
U maju 2013. godine Bećirovićev Ski centar Kolašin 1450 dugovalo je državi blizu 273.000 eura za porez i doprinose na zarade zaposlenih. U skladu sa reprogramom duga, tada je preduzeću omogućeno da ga otplaćuje u sedam jednakih godišnjih rata.
Kada je riječ o drugom članu Konzorcijuma, Gener 2, njegov vlasnik Bashkim Ulaj važi za uticajnog biznismena u Albaniji, bliskog prethodnim ali i sadašnjim vlastima. Mediji njegovo bogatsvo procjenjuju na 350 miliona eura, a na sajtu njegove kompanije i privrednom registru u Tirani piše da se bavi se građevinarstvom, energetikom, telekomunikacijama i turizmom. Sa CNN-om u Albaniji je osnivao televiziju A2, u centru Tirane vlasnik je velelepne zgrade, a firmu je registrovao i u Zagrebu gdje se, takođe, bavi građevinarstvom.
Regionalni i albanski mediji pisali su da je Uljajeva firma u Tirani bila u sprezi sa američkom Dunwell Haberman ( DH Albanija), kada su lažnim dokumentima konkurisali za dva posla vrijedna 30 miliona, a novac je trebalo da bude obezbjeđen iz javnih fondova.
Kako su investitori zamislili dio turističkog naselja
Ulaj je biznis razvio za vrijeme vlasti bivšeg predsjednika Sali Beriše, mediji navode da je imao privilegije u gradnji po Tirani, kao i da je po simboličnim cijenam davao stanove porodici Beriša. Anonimna firma tako je postala vodeća za gradnju puteva, navodi se između ostalog u medijskim napisima za partnera crnogorske Vlade.
Ugovorom sa Ulajem i Bećirovićem, Vlada je dozvolila da oni postanu zakupci zemljišta sa pravom da na njemu grade hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju. Kako piše u ugovoru, fiksna zakupnina je 10 centi po kvadratnom metru. “Varijabilna zakupnina je 0,10 odsto od neto stvarne dobiti. I fiksna i varijabilna zakupnina obračunavaju se na godišnjeVladim nivou”, piše u Ugovoru, i dodaje da će zakupnina će biti plaćena unaprijed za 10 godina. To je godišnje 27.000 eura od zakupa i 1.000 eura od svakog miliona koji zarade.
I dok država obezbjeđuje svu logistiku - prilazne puteve, ski staze, žičaru... albanski i crnogorski biznismeni dobili su mogućnost da steknu i pravo svojine nad dijelom tog zemljišta, kraj Bjelasice.
To je precizirano takođe prošlogodišnjim Ugovorom. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje i stoji iza tog aranžmana, objasnili su da zakupci mogu steći pravo svojine nad zemljište, na kojem su izgradili objekat, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu. U tom slučaju, kako tvrde, cijenu zemljišta određivaće nezavisni procjenitelj, na osnovu procjene tržišne vrijednosti nepokretnosti,
Konzorcijum će, prema ugovoru prodavati vile i hotele, a zemljište na kojima se nalaze kupci će plaćati državi.
Bećirović kupovao jeftino, pa mijenjao sa Šukovićem za bolje
Bećirovićev “AD Ski resort Kolašin1450” vlasnik je na stotine hektara na području kolašinske opštine. Privatizacijom skijaišta Jezerine, Bećirovićeva firma “Bepler i Džejkobson” je 2007. za oko 550.000 eura, kupila 147.000 kvadrata zemljišta, kao i žičaru Ćupovi i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do...
„Beppler & Partners“, čiji je jedan od vlasnika Bećirović, je kupila I imovinu “Sinjajevine”- jednog od nekad vrlo uspješnih kolašinskih preduzeća. Ta kompanija je, prije 12 godina, za samo 120. 000 eura kupila 302 hektara šuma I pašnjaka. Uz to , Bećirović je pripalo i oko 1.000 metara kvadratnih poslovnog prostora, odnosno objekata koji su nekad bili pogoni tog preduzeća.
Odmah nakon što je postao vlasnik vrijedne imovine i atraktivnih lokacija, Bećirović je obavio trampu sa lokalnom upravom, pa je, u zamjenu za ruinirani objekat klanice, koji je kupljen takođe od “Sinjavine” I još sedam parcela, dobio 15 .118m2 u sportskoj zoni, na samo par stotina metara od centra grada. U to vrijeme predsjednik SO Kolašin Mile Šuković, bio je predsjednik Odbora direktora Bećirovićevog preduzeća.
Zemljište koje je predmet zakupa
Imaće pravo i da postanu vlasnici državne imovine
„Ugovorom je određeno da zakupac može steći pravo svojine nad zemljištem na kom je objekat na lokaciji, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, član 39 i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, na dan stupanja ugovora na snagu. Ukoliko se stekne pravo svojine nad zemljištem u skladu sa Ugovorom i navedenim zakonima, cijena zemljišta se utvrđuje na osnovu procjene tržišne vrijednosti nepokretnosti, urađene od strane nezavisnog procjenitelja kojeg zajednički biraju zakupodavac i zakupac„ kažu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Konzorcijum će, prema ugovoru prodavati izgrađene objekte, a zemljište na kojima se nalaze kupci će plaćati državi. Iz Ministarstva objašnjavaju da kada je riječ o tom dijelu ugovora o zakupu „posebno treba imati u vidu odrebe Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kojim su precizno definisana namjena i uslovi pod kojima se može vršiti prodaja pojedinačnih smještajnih jedinica u objektu, u zavisnosti od modela poslovanja.“
Članom 39 Zakona o državnoj imovini određeno je da, kad je predmet zakupa zemljište na kome je predviđena gradnja hotelsko turističkog kompleksa, zakupodavac može dati saglasnost zakupcu-investitoru na otuđenje objekta izgrađenog na tom zemljištu, u skladu sa planskom dokumentacijom i ugovorom.
„Kad je predmet zakupa zemljište na kome je predviđena gradnja vila, zakupcu-investitoru se, uz svojinu na objektu, izuzetno može prenijeti i pravo svojine na zakupljenom zemljištu ispod objekta i koje je neophodno za njegovu redovnu upotrebu, u skladu sa planskom dokumentacijom i ugovorom, uz plaćanje tržišne naknade.“- piše u Zakonu o državnoj imovini.
Konzorcijum Kolašin 1600 , prema ugovoru, moći će na zakupljenom da gradi turističko naselje i vile i apartmane za prodaju.
„Shodno Ugovoru i Investicionom programu, zakupac je u obavezi da u prvoj fazi investicije, koja će trajati četiri godine od dana početka radova, investira 12,8 miliona eura u izgradnju hotela kategorije 3+ zvjezdice, sa šaleima (apartmani). U narednim fazama biće izgrađena još dva hotela, sa vilama i apartmanima. Ukupna investicija za sve četiri faze, kako je navedeno u Investicionom programu, iznosiće oko 77 miliona eura,,“objašnjavaju u MORT-u.
Model turističke valorizacije tog lokaliteta, koji uključuje i period zakupa, kažu u Ministarstvu, određen je Odlukom o Planu privatizacije za 2014, a „“bazira se na davanju u zakup zemljišta u cilju izgradnje baznog naselja, u skladu sa detaljnom razradom Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi“. Rokovi za za prijavu kontinuirano su produžavani, do momenta podnošenja ponude 28. aprila 2017. Godine. Jedan od argumenata za dugoračan zakup, objašnjavaju u ministarstvu, je „činjenica da je riječ o „investicijama koje se sporo vraćaju i o izuzetno velikim ulaganjima“.
Autor: Dragana Šćepanović
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Naš novac“ u partnerstvu sa Sindikatom doktora medicine, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta "Money Watch - Civilno društvo, čuvar budžeta", koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.” Sadržaj teksta predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
